If one assumes the tendency of the rate of profit to fall (see TRPF), the rise of software as a service (SaaS) can be interpreted in terms of TRPF. The main IT players try to keep their profit margins from falling by switching to a more profitable niche - such as services - as their core businesses are saturating - not giving astonishing growth figures any more. When you cannot sell more and more computers, phones, office products, ad space, and so on, you need to expand to new markets to stay profitable and all directions nowadays lead to services. Sell services! All you need to do is to force the existing users of your platforms to rely more and more on your services: the more users of your services you gather, the happier your stockholders are, and consequently, the higher the executive compensation you get.

Čitaj dalje…

After giving up of running Raspberry Pi as my home server due to its instability and poor performance in cases relevant for me, I was looking for another solution which would also be reasonable priced, yet which would provide stability and strengths in typical home server tasks. Under these tasks I count a backup facility (NAS, Network-attached storage), multimedia server (photos and music), services for simple automation projects and so on. Then I heard some stories about the incredible robustness of ALIX machines which work in inaccessible mountain areas for years and years without problems. The prices of those devices are also about right (~150 euros) and they are based on AMD's embedded CPUs, x86_64 which means running standard GNU/Linux distributions without restrictions. Therefore, I bought one. PC Engines ALIX APU2C4: 4-core 1 GHz CPU (AMD GX-412TC), 4 GB RAM, mSATA SSD, ... from Varia-store.com. Just to mention that the power consumption of the device is ridiculously low - only 6-12 watts.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal Križevci.info.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal Bug.hr.

Interes čovjeka za noćnim nebom postoji od kad je i civilizacije, pa tako i najstarija prirodna znanost, astronomija, vuče svoje korijene par tisuća godina prije naše ere kad je svećenstvo na vrhovima hramova drevnih civilizacija Mezopotamije i Egipta proučavalo noćno nebo vrijedno bilježeći svaku pojavu na njem. Treba razumjeti da je svrha takvih pothvata bila isprepletena između tumačenja volje bogova i proricanja budućnosti, sastavljanja kalendara kako bi se što bolje organiziralo društvo, ali i iskonske radoznalosti koje tajne skriva nebo. Razvoj astronomije značio je i razvoj metoda, a to je ponajprije bila geometrija i aritmetika, tek onda instrumentarija. Tadašnje znanje o nebu baziralo se na tome da postoje zvijezde stajačice koje su dio nepromjenjive nebeske sfere i sedam zvijezda lutalica (grč. planetes) iliti kako danas zovemo sedam klasičnih planeta antike: Sunce, Mjesec, Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Tih sedam veličanstvenih imali su centralnu ulogu u mitologijama diljem svijeta, a danas tim vjerovanjima dugujemo i što imamo sedam dana u tjednu. U nekim jezicima čak su i imena tih dana zadržala nazive pripadajućih planeta, npr. francuski: lundi (Mjesec), mardi (Mars), mercredi (Merkur), jeudi (Jupiter), vendredi (Venera) ili engleski: Sunday (Sunce), Saturday (Saturn).

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal Križevci.info.

Uđem u metro, a tamo većina ljudi ne odvaja pogled od svojih pametnih telefona. Nitko ne priča. Da se ne čuje zvuk kotača koji cvile u zavoju tračnica, vladala bi grobna tišina. Neki od njih imaju i slušalice na ušima, one što prekrivaju pola glave, tako da su apsolutno izolirani od zvukova okoline, u nekom svom svijetu. Posjetim kafić, a naručim pivo, pogledam oko sebe – ista slika – svima plavičasti odsjaj malog ekrana u očima. Odazovem se na studentsku zabavu, a kad tamo, ne mogu ne primijetiti, svako malo ljudi vade mobitel iz džepova da provjere poruke na Facebooku, WhatsAppu, Viberu i inim platformama da podijele neku dosjetku s nekim tko trenutno nije tamo ili da vide najnoviji pejst kopirane vijesti. Ti su ljudi tamo, a zapravo kao da nisu. Sad me počelo i vrijeđati kad usred razgovora na kavi sugovornik kao neprimjetno otipka neku sekvencu kao odgovor na par zvukova i trzaja koje je napravio njezin ili njegov mobitel. Parada, koncert, muzej, performans uličnog zabavljača – prolaznici i posjetitelji refleksno potežu svoje digitalne oči, kao kauboji revolvere, da snime i podijele viđeno na društvenim mrežama. To viđeno zapravo nisu ni doživjeli, ali ako ne “dijele”, ne obznane Urbi et Orbi, onda izostaje lajk, odnosno potvrda tog “doživljaja” pred svojom publikom nekakvih virtualnih prijatelja. Kao da se nije dogodilo. Hamburg, Berlin, Pariz, London – nema razlike. Svaki grad koji posjetim ne uspijeva mi sakriti te scene.

Čitaj dalje…

In just a few days apart, Nature has honoured me with two beautiful sunsets. The first one I captured at the countryside of my home town in Croatia - an extraordinary reddish colour palette. The other one appeared on the north banks of the river Elbe in Hamburg.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal Križevci.info.

Sitan pijesak nošen konstantnim suhim i neugodnim vjetrom ulazi u oči tako da se na mahove mora žmiriti, a istovremeno se osjeti kako škripi pod zubima i zavlači se u odjeću. Tuš je nešto što dolazi kao prva pomisao u tom trenu. Temperatura je zato viša od 30 stupnjeva. Prosinac je. Shvatio sam ubrzo da izlet u pampu biciklom i nije baš najgenijalnija ideja, ali još se tješim da je najbolja koja mi se u tom trenu nudila - za šezdeset eura imam bicikl na mjesec dana čime dobivam više slobode i dosega nego što mi nude vlastite noge.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal Bug.hr.

Nedavni članak kolaboracije Pierre Auger Observatory, koja se bavi istraživanjem kozmičkih zraka vrlo visokih energija, potvrdila je već ranije uočeno iznenađujuće neslaganje između broja miona koje eksperimentalno opažaju i broja kojeg predviđaju najmoderniji teorijski modeli čestičnih interakcija. Koliko se naoko god činilo kontradiktornim, istraživači u svom poslu zapravo jedva čekaju nekakvo neslaganje u ustaljenim teorijama jer to može značiti otvaranje nove stranice u razumijevanju prirode. To im je dakako i snažna motivacija za daljnji rad. Ipak, prije nastavka priče o povećanom broju detektiranih miona treba nešto ispričati o kontekstu ovog istraživanja i kozmičkim zrakama općenito.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal LinuxZaSve.

Trideset i jednu godinu nakon manifesta za slobodan softver, kojeg je Richard Stallman objavio pod naslovom "GNU Manifesto" i time postavio ideološki kamen temeljac pokretu za slobodan softver, može se reći da situacija nikad nije izgledala gore iz perspektive osnovnih ciljeva slobodnog softvera. Slobodan softver je osmišljen s nakanom da obrani slobodu korisnika računala, a 2016. godine korisnici su daleko veći robovi “svojih” mašina i mobitela nego ikad prije.

Čitaj dalje…

Tekst je u originalu objavljen za portal LinuxZaSve.

LEGO kockice u mladosti mnogima su bile omiljena igračka. S njima je zabava teško mogla postati dosadnom jer kad i dosadi, jedan sastavljeni oblik lako se mogao rastaviti i sastaviti neki posve novi, a samo je mašta bila granica. Dobro, ne samo mašta, nego i broj kockica koje su bile na raspolaganju.

Čitaj dalje…